Koliko često čujemo “Zauzmi svoj stav”?

Prema dostupnoj literaturi uvodimo pojam stavova posebno se osvrćući na stavove prema osobama s invaliditetom.

img_20161022_152351

Definicija stava

  • ukupna evaluacija, odnosno trajno vrednovanje nekog objekta (Aronson, Wilson, Akert, 2005, Bohner, 2003)
  • objekt – konkretni ili apstraktni, nežive stvari ili pak osobe i grupe
  • negativne stavove prema socijalnim grupama (npr. homoseksualcima, ženama, osobama s invaliditetom) nazivamo predrasudama (Bohner, 2003).
  • tendencija evaluiranja nije izravno opaziva jer je to mentalni proces koji se dešava «između» objekta stava i reakcije

 

Stavovi se sastoje od tri dijela (Aronson, Wilson i Akert, 2005):

1.Emocionalne sastavnice odnosno afektivne komponente

  • emocionalne reakcije prema objektu stava
  • nazivaju se još predrasudama
  • osobe mogu osjetiti nelagodu, gađenje ili ljutnju prema homoseksualcima

2.Spoznajne sastavnice odnosno kognitivne komponente

  • misli i vjerovanja o objektu stava
  • primjer su stereotipi koji se definiraju kao učvršćene konvencionalne zamisli o nekoj skupini
  • Škoti su škrti, žene su loši vozači…

 

3. Ponašajne sastavnice

  • uključuje namjeru ponašanja i vidljivo ponašanje prema objektu stava
  • diskriminacija je primjer ponašajne komponente stava i definira se kao neopravdano negativno ili štetno ponašanje prema članovima grupe samo zbog njihove pripadnosti grupi
  • spolna i dobna diskriminacija

 

Porijeklo stavova

Spoznajno zasnovani stavovi

  • formiraju se na pomnoj analizi relevantnih činjenica i na vjerovanju o obilježjima objekta stava
  • uz pomoć novih informacija možemo ispraviti stereotipe
  • skloni smo propitati svoje stavove kada znamo da ćemo ih morati opravdati pred ljudima koji se s njima ne slažu

Emocionalno zasnovani stavovi

  • više se zasnivaju na emocijama i vrijednostima negoli na objektivnoj analizi prednosti i nedostataka
  • mogu biti rezultat:
    • vrijednosti (npr. religiozna i moralna uvjerenja),
    • osjetilnih reakcija (npr. sviđanje okusa čokolade),
    • klasičnog uvjetovanja
    • operantnog uvjetovanja
    • opažanja drugih

Stavovi zasnovani na ponašanju

  • proizlaze iz opažanja vlastitog ponašanja prema objektu stava

 

 

Promjena stavova (Aronson, Wilson, Akert, 2005).

  • ponašamo se suprotno svom stavu i to za malu vanjsku nagradu
  • pronalazimo unutarnje opravdanje za svoje ponašanje, usklađujući stavove sa svojim ponašanjem
  • putem uvjeravanja
  • ovisi o tome tko kaže, što, kome
  • poruka s obostranim argumentima (i za i protiv nečeg) uvjerljivija od poruke s jednostranim argumentima
  • publika niže inteligencije i umjerenog samopoštovanja te u dobi od 18-25 godina podložnija promjeni stava
  • emocije također utječu na promjenu stava
  • ljudi dobrog raspoloženja su manje spremni analizirati poruku nego ljudi lošeg raspoloženja.
  • emocije se mogu koristiti i kao prečice za zaključivanje o stavu – ako se ljudi u prisustvu objekta stava dobro osjećaju često zaključuju da im se taj objekt sviđa čak ako su i ti dobri osjećaji izazvani nečim drugim
  • najbolja strategija promjena stava je ona koja se temelji na prirodi samog stava
  • spoznajno zasnovani stav najlakše mijenjamo racionalnim argumentima
  • emocionalno zasnovani stav treba pokušati mijenjati emocionalnim apeliranjem (npr. naglašavanje vrijednosti)

 

Odnos stava i ponašanja

  • veza između stava i ponašanja je najčešće slaba ili umjereno jaka (Rathus, 2000)
  • mogućnost predviđanja ponašanja na temelju stavova pod utjecajem je brojnih čimbenika (Rathus, 2000); među njima su:
  • Specifičnost. Specifična ponašanja možemo bolje predvidjeti na temelju specifičnih nego na temelju općih stavova.
  • Snaga stavova. Snažni stavovi u većoj mjeri određuju ponašanje od slabih stavova.
  • Osobni probitak. Vjerojatnije je da će se osobe ponašati u skladu sa svojim stavovima ako su osobno zainteresirani za ishod neke akcije.
  • Dostupnost. Ljudi će više izražavati svoje stavove ako su im oni dostupni tj. ako ih se u nekoj situaciji mogu lako prisjetiti.

Stavovi prema osobama s invaliditetom

Većinom negativni, na njih mogu utjecati različiti čimbenici (Olkin, 1999): :

  • značajke opažača (tj. osobe bez invaliditeta)

Obrazovanje, spol, informacije i vjerovanje o invaliditetu, kontakti

  • značajke osobe s invaliditetom

Privlačnost, težina invaliditeta,  stav osobe s invaliditetom prema svom invaliditetu

  • značajke invaliditeta

Težina,  vidljivost, mogućnost tretmana

  • značajke sredine i socijalnog konteksta

Grupne norme,  dostupnost pozitivnih modela osoba s invaliditetom,  mas-mediji

  • pokušaji mijenjanja stavova prema osobama s invaliditetom trebala bi se fokusirati na one značajke koje utječu na stavove prema osobama s invaliditetom, a koje se mogu mijenjati, primjerice broj i vrsta kontakata s osobama s invaliditetom
  • treba imati na umu da je veza između stava i ponašanja slaba – stoga bi se više energije trebalo ulagati u promjenu samih ponašanja nego u promjenu stavova

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s